FÀKAN

Dɔnniya fòrobayali >

Dɔnniya fòrobayali jὲmukan: làbɛn 3nan, tàko 11nan

Bàngudɔn: Tlè n'a màntonw kisa
Dakun: Dùgukolo n'a kùnkanfaamuyaw (La terre et ses littératures scientifiques)
1.    ‘Sègin kɛli tlè n’a mànton 9 tɛrɛmɛni kan: welennin, sìgidoolo, dùgukolo, dùgukoloblen, ntòlaba, jikuruntola, jikuruntoladankan, jikuruntolanin, ntòlanin.
2.    Mànton 3nan : Dùgukolo (Terre)
2.1           Dùgukolo kofɔli (Présentation)
-        Mànton 3nan dòn min bɛ Bòli tlè da fɛ n’i b’i Màbɔ tlè la kà T’a fɛ ;
-        Kɔnɔnamanton 4 dɔ dòn minnu bɛ Weele ko bɔ̀gɔkurumàntonw ;
-        Tlè mànton kɔ̀nɔntɔnw yankan bònya la, dùgukolo Ye 5nan ye;
-        Nimafɛnya bugunnen dòn mànton min kan kà sàgo a tɔ̀ bɛɛ kan dalikɛnɛ/jyɛnkolo ‘kɔnɔ ;
-        'Kalo 1 Bɛ dùgukolo fɛ min b’a lamini tlè 30 ‘kɔnɔ ;
-        Лininiw y’a Sɛmɛntiya ko dùgukolo shì bɛ sàn miliyari 4,6 la.


 
2.2           Dùgukolo ni tlè cɛ jànya (Distance par rapport au soleil)
-        Fùrancɛ bam miliyɔn 150 ɲɔgɔn b’a ni tlè ‘cɛ ;
-        bam miliyɔn 42 b’a ni sìgidoolo ‘cɛ, o min Y’a dùgumadankan ye ;
-        bam miliyɔn 78 ɲɔgɔn b’a ni dùgukoloblen ‘cɛ, o min Y’a sanfɛdankan ye ;
 
2.3           Dùgukolo bàrisogoko (Structure de la terre)
-        Dùgukolo ye fìriba 3 de dònnen ye ɲɔgɔn ‘kɔnɔ : a kolo, a bu an’a ŋɔ̀mɔ;
-        A ŋɔ̀mɔ min y’a sanfɛla ye, o kologirinya bɛ bam 1 000 ɲɔgɔn la kà Jìgin ;
-        A bu min y’a kolo datugulan ye, o fyὲ bɛ bam 3 000 ɲɔgɔn na kà Jìgin ;
-        A kolo min b’a cɛmancɛ la, o tobagalama dòn min bɛ tobi a fùnteni fɛ an bɛ min Weele ko dùgubaga ;
-        A dùgubaga fùntenihakɛ bɛ Yὲlɛn kà Se 6,650 hakɛ ma ;
-        Bɔ̀gɔ ni ji ani fiɲɛ ye dùgukolo bàrisogo ye ;
-        Kùluw ni folonw b’a kan ;
-        Dùgukoloyibayiba fanga ka bon a kan minnu bɛ waleya ni dùgukoloyɛrɛyɛrɛ ni dùgukolofɔɔnɔ ye ;
-        A bɔ̀gɔ mànfɛnw ye fàra cὲncɛnsunma ye ani nὲgɛ ;
-        Dùgukolo kòorikɔnɔw la bèlebele bɛ Bὲn bam 12 756 ma ;
-        Dùgukolo bɔ̀gɔ ka sɔsɔlenya bɛ 5,52 hakɛ la, o min ka bòn ni dùgukoloblen ta ye (3,9)  nk’a tɛ welennin ta bɔ (6,1) ;
-        Kolo min Bɛ dùgukolo cɛmancɛ la, o mànfɛn Ye dùgubaga ye, o min fɔrifɔrili kà Poyi kà kɛnɛmana sɔ̀rɔ o bɛ Weele ko dùgukolofɔɔnɔ.
 
2.4           Dùgukolo ka bɔnnɔnako (Mouvement de la terre)
-        Dùgukolo bɛ tlè lamini tlè 365 ‘kɔnɔ, o min bɛ Weele ko sàn kelen ;
-        A taasira kà tlè lamini, o bɛ fùntunci cogo la, shὲfan kòoricogo ;
-        A ka munu-mununi kùntaala bɛ Bὲn waati 24 hakɛ ma, a ka don kelen ;
-        A munukala jὲngɛli min bɛ Weele ko kèlekuli (nutation), o bɛ sàn waatiw Fàlen-falen  ɲɔgɔn ‘kɔ kà Kɛ tlèma ni samiɲɛ ye ani fonɛnɛ ni taratle.
 
2.5           Dùgukolo kànfuntenihakɛ  (Température)
-        Dùgukolo kanfunteni la mankanman ye hakɛ 15° ye,
-        O fùntenihakɛ in bɛ Se kà Yὲlɛn kà Tὲmɛ 37 hakɛ kan walima kà Jìgin kà Se fo 00 ni dùgumana cɛ ma ‘yɔrɔ ni ‘yɔrɔ la ;
 
2.6           Dùgukolo forokofiɲɛko (atmosphère terrestre)
-        Dùgukolo forokofiɲɛ bɛ bam 10 Sɔ̀rɔ an ‘kùn na ;
-        A forokofiɲɛ mànfɛnw na fànbaw Ye ninan ye, ni bàli, sìsan, ani fɔ̀lɔkɔ suguya wɛrɛw ;
 
2.7           Dodaɲɛ kura fɔlenw n'u kùnɲɔgɔnmaw fransɛkan na

bù = manteau
dalikɛnɛ / jyɛnkolo = univers
dùgubaga = magma
dùgukolofɔɔnɔ = volcan fìri = couche / épaisseur
dùgukoloyibayiba = phénomène géologique
fɔ̀lɔkɔ = gas
fùntenihakɛ = température
kèlekuli = nutation
kolo = noyeau
laminini = révolution
mànton = planète
munu-mununi = rotation
ŋɔ̀mɔ = croute
sɔsɔlenya = densité

 

 

Blàdon : 2023-09-22     Yɛlɛmako laban : 2023-10-14


I fɛla Fɔ fasiri kan :

Captcha

Jagomajira

Daɲɛgafe sànta

Fàkan bataki

Sìgidɔn

Jyɛn jamanaw

 

Mali duguw

Daɲɛsɛbɛn

Maralenw

2024

2023

2023-12

2023-11

2023-10

2023-09

2023-08

2023-07

2023-06

2023-05

2023-04

2023-03

2023-02

2023-01

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2017-12

2017-10

2017-09

2017-08

2017-07

2017-06

2017-05

2017-04

2017-03

2017-02

2017-01

2016

2016-12

2016-11

2016-10

2016-08

2016-07

2016-06

2016-05

2016-04

2016-03

2016-02

2016-01

2015